lektireee

Dobrodošli na moj blog

02.04.2010.

STAROINDIJSKE PRIČE , KELILA I DIMNA.

''Pustinjak i gost'' Vrijeme radnje : Nekada davno Mjesto radnje : pustinjakova kuća Ideja : Ne treba se predstavljati kao ono što nisi jer kasnije nećeš pripasti onima koji stvarno jesu kao ti , a ni onima što su različiti od tebe . Tema : Oustinjak pokušava gosta naučiti hebrejski jeziik, ali ne uspijeva Fabula : Jednog dana gost je pošao u kuću kod pustinjaka . Kad dođe on mu ponudi hurmu. Gostu se svidjelo jer u njegovoj zemlji toga nema , pa zamoli domaćina da mu spremi koju da ponese. Inače , pustinjak je govorio hebrejskim jezikom i to se gostu svidjelo pa ga je zamolio da i njega nauči.Njih dvojicu su se trudili i učili, ali nije išlo.Pa je pustinjak učeniku rekao da ne treba učiti nešto što ne može jer će zaboraviti i ono što zna . Kompozicija djela: Početak - gost dolazi kod pustinjaka Zaplet - gostu se sviđaju hurme i hebrejski jezik Vrhunac - pustinjak gosta uči hebrejski Rasplet - gostu to ne ide Kraj - pustinjak daje savjet Likovi : Pustinjak - uzgaja hurme , zna hebrejski jezik , vrlo je mudar , pametan , načitan. Gost - nije znao ni u pola kao pustinjak pa je htio da uči od njega , ali mu to nije išlo . I na kraju , pustinjak ga je nadmudrio. Mišljenje o pročitanom djelu : Priča je vrlo zanimljiva . Odabrala sam je baš zbog toga što govori o svakodnevnim stvarima koje se i nama događaju.

28.03.2010.

OBAVJESTENJE !

U KOMENTARIMA NA OVOM POSTU , PISITE KOJE VAM LEKTIRE TREBAJU ILI DIO IZ LEKTIRE [ FABULA , TEMA , IDEJA I SLICNO ] ..

28.03.2010.

Aleksa Šantić - Pjesme

PJESMA PRETPRAZNICKO VECE ! .. Ova pjesma je u meni izazvala tugu. Ritam pjesme je umjeren. Osnovni motiv pjesme je Badnje vece. Pjesnik pise o prijasnjim Badnjim vecerima , prisjecajuci se kako ih je slavio sa svojom porodicom , a sada je potpuno sam. Lirske slike: 1. usamljenost u porodicnoj kuci 2.plisane igracke iz djetinjstva svuda po kuci 3.ukrasena soba na Badnje vece 4.pjesme su pjesnikova utjeha Pjesma ima 31 strofu Svaka strofa ima po 4 stiha. PJESMA EMINA ! U meni je pjesma izazvala osjecaj zaljubljenosti. Ritam pjesme je brz.Osnovni motiv pjesme je lijepa Emina. Pjesnik govori o Emini i njenoj neuzvracenoj ljubavi . Lirske slike : 1.Pisac je vidio Eminu 2. Pisac je zaslijepljen njenom ljepotom 3.Emina ga uopste ne gleda 4. Pisac pati zbog neuzvracene ljubavi Pjesma ima 5 strofa. Svaka strofa ima po 4 stiha. PJESMA OSTAJTE OVDJE ! Pjesma je u meni izazvala osjecanje ljubavi. Ritam pjesme je sporiji. Osnovni motiv pjesme je domovina. Pjesnik pise o domovini . Govori da se treba ostati u njoj i braniti je , a ne bjezati u drugu. Lirske slike : 1. Pisac poziva ljude da ostanu u svojoj domovini , da ne idu ! 2. Pisac nalazi razloga zasto neko ne bi trebao otici iz zemlje 3. U tudjoj zemlji niko nikoga nece gledati 4. U tvojoj zemlj uvijek ce se naci bratska ruka Pjesma ima 8 strofa. Svaka strofa ima po 4 stiha.

10.11.2009.

Guliverova putovanja

Putovanje u Lilliput

 

 

Bilješka o piscu: Jonathan Swift, jedan od najvećih i najpoznatijih satičara svijeta, rodio se godine 1667. u Dublinu, glavnom gradu Irske, od siromašnih engleskih roditelja. Kada je napisao satiru “A tale of a Tub”(Priča o buretu), koja je govorila protiv svećenstva nigdje ga nisu htjeli primiti za biskupa. Bio je vrlo omiljen u engleskom društvu i svatko tko je bio pismen čitao je njegova djela. Umro je 1745. god.

Vrsta djela: Putopisni pustolovni roman

Vrijeme radnje: Krajem XVII. st. (1699/1700. god. )

Mjesto radnje: Liliput i Blefuscu

Tema: Odnos čovjeka i patuljka

Opisi: Nasukavanje u Lilliput – Dne 5. studenog, kad u onim krajevima počinje ljeto, u gustoj magli opazi kormilar hrid na pedeset sežanja od broda; ali je vjetar bio tako jak da nas je natjerao ravno na nju, i brod nam se razbije. Nas šestorica spustimo čamac i uspijemo nekako da se otisnemo od broda i od hridine.

          Krajolik kod starog hrama – Kraj oko mene učinio mi se samim vrtom, a ograđene njive, ponajviše po četrdeset četvornih stopa, nalikuju na same cvjetne lijehe. Te su njive izmiješane sa šumama od pol stanga, a najviše je drveće, koliko sam mogao rasuditi, visoko sedam stopa.

           jedna njihova igra – Ima još jedna zabava, koja se prikazuje jedino pred carem i caricom i ministrom predsjednikom, u osobitim zgodama. Car polaže na stol tri tanka svilena konca, duga šest palaca; jedan je modar, drugi crven, treći zelen. Ti se konci određuju za nagrade onima koje car izvoli odlikovati osobitim znakom svoje milost. Ceremonija se izvršava u svečanoj dvorani njegova veličanstva, gdje se kandidati moraju podvrći ispitu o svojoj vještini, koja je posve drugačija nego pređašnja, i takva da ni izdaleka sličnu nisam vidio ni u kojoj drugoj zemlji u novom ili starom svijetu.

           grad Mildendo – Tavanski prozori i kućna sljemena bijahu tako načičkani gledaocima te sam mislio da još nikad nisam vidio napučenije mjesto. Grad je prava četvorina, jer svaka je strana zida duga pet stotina stopa. Dvije velike ceste što unakrst presijacaju grad i dijele ga na četiri četvrtine, široke su pet stopa. Uličice i prolazi, u koje nisam mogao ulaziti, nego sam ih samo razgledao kako sam prolazio, široki su dvanaest do osamnaest palaca. U gradu se može smjestiti pet stotina tisuća duša; kuće imaju od tri do pet katova; tržišta i dućani obilno su opskrbljeni.

           careva palača – Vanjsko je dvorište četvorina od četrdeset stopa te obuhvaća dva druga dvorišta: u unutarnjem su dvorištu kraljevske odaje, koje sam jako želio da vidim, ali sam razabrao da je to vanredno teško; jer velike kapije iz jedne četvorine u drugu samo su osamnaest palaca visoke i sedam palaca šitroke. No zgrade u vanjskom dvorištu u najmanju su ruku pet stopa visoke, pa ih ne bih mogao prekoračiti a da ih silno ne oštetim, premda su zidovi čvrsto građeni od klesana kamena četiri palaca debeli.

Karakterizacija: Gulliver – Gulliver dolazi iz jedne obitelji koja se nastanila u Londonu. Bio je treći od pet sinova. Sa četrnaest godina išao je Cambridge, u Emanuel College. Izučavao je navigaciju, matematiku i druge znanosti koje su mu poslije trebale. Sreća ga je služila i u najgorim slučajeviman kao kada se spašavao nakon što je brod lupio o hridinu i razbio se, a on je rekao:“Što se zbilo s mojim drugovima u čamcu, ne znam kazati; ali sudim da su svi zaglavili. Ja sam pak plivao nasreću, a vjetar i struja gonili me naprijed. ” Spasio se, ali su ga zarobili patuljci Liliputanci. Dali su mu jesti i piti, a on je obećao da im neće ništa učiniti. “Priznaje, često ga je snalazila napast, dok su mu gore – dolje hodali po tijelu, da zgrabi prvu čterdesetoricu i tresne s njima o pod... ”, ali ga je pekla savjest jer je vrlo pošten i drži obećanja. Liliputanci su dobro postupali s njim i dali mu slobodu. Postavili su mu uvjete za slobodu, a  on ih je “potpisao sve s velikim veseljem. ” Pošto je vrlo volio čitati i učiti, a dobro je pamtio brzo je naučio Liliputanski. Njegovu dosjetljivost pokazao je kad je uspio ugasiti požar – mokraćom. Vedra su bila premala da bi Liliputanci uspjeli ugasiti požar, a Gulliver se jednostavno – pomokrio. Njegova dobrota i poštenje nije dobro prošlo jer je kraljeva pohlepa rasla te je htio više. Pomagao je Liliputancima u ratovanju s Blefuščanima (ukrao im ratne brodove), a kralj je htio potpunu pobjedu na što Gulliver nije pristao jer je pravedan i ne želi se mješati u političke probleme dvaju država. Nakon osuđenja saznajemo da se čak i u njemu može pojaviti strah od malih ljudi, pa bježi u Blefuscu od kuda se vraća doma.

O djelu: Djelo je vrlo zanimljivo, ali ima po mojem zvani “Kraljević i prosjak kompleks” – previše opisa. Da se pisac usredotočio na događaj djelo bi bilo zanimljivije. Isto tako želio bih reči da je u djelu mjestimice problem kao i u “Robinsonu Crusoeu” odnosno pisac spominje neke stvari pa kaže da će o njima poslije govoriti i to dovodi u zbrku. Djelo mi se vrlo svidjelo.

Osnovna misao: Dobro se uvijek ne vraća dobrim

Problemska pitanja: 1. )Sažeto ispričaj zbivanja.

                              2. )Plan uzbudljivih pustolovnih događaja u Liliputu.

                              3. )Stvarni i nestvarni događaji.

                              4. )Slikoviti ili uzbudljivi prizori

 

1. ) Čovjek po imenu Guliver brodskom nesrećom dolazi u Liliput, zemlju patuljaka. Tamo ga zarobljavaju i odvode u njihov grad. On uči njihov jezik i Liliputanci spremaju ugovor s pravilima kojih se Gulliver mora pridržavati. Oslobađaju ga. Spašava ih od mnogih opasnosti. Odvodi brodove protivničkog naroda, spašava Liliputance od požara i pomaže u mnogim stvarima. Oni to njemu uzvraćaju tako da mu žele iskopati oči. On bježi u Blefuscu i tamo napravi brod i vrati se doma.

2. )1. Liliputanci zarobljavaju Gullivera

    2. Sklapaju dogovor s njim

    3. Oslobađaju ga

    4. Otima narodu koji su u ratu s Liliputancima brodove

    5. Spašava ih od požara

    6. Urote se protiv njega

    7. Bježi u Blefuscu

    8. Odlazi doma

3. )

 

Stvarni događaji i pojave

Nestvarni događaji i pojave

Požar

Liliputanci

Brodolom

Blefuščanci

Rat

Lik pravde

 

 

4. )Najuzbudljiviji dio knjige je, po mojem mišljenju, kada izbije požar. Gulliver tada iskazuje svoju domišljatost. Jako je dobro opisan i vidi se koliko je pisac truda uložio u tekst.

10.11.2009.

Cvijet sa Raskršća

VRSTA DJELA:  novela

MJESTO RADNJE:  francuski gradić N.

MOTIV:  Izabela

IDEJA:  ljudi su onakvi kakvi su krajevi u kojima žive

KOMPOZICIJA:  1. opis prirode

                                2. ljubav na prvi pogled

                                3. dva različita pogleda na svijet

                                4. rastanak

GLAVNI LIKOVI: Solus, putnik, fotograf

                                 Izabela, bogata djevojka

SPOREDNI LIKOVI: Izabelin otac

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

             Solus- čovjek nezadovoljan životom, on naprosto putuje da bi našao nešto bolje, ljepše. Ondje mu je sve bilo nadohvat ruke, no on to napušta i kreće dalje, jer neprestano traga za ljepotom i savršenošću.

             Izabela- simbolizira idealnu ljepotu, ona je simbol ljepote i ljubavi, simbol čednosti i netaknutosti, ona je taj cvijet s raskršća.

 

 

        Glavni junak je putnik koji pješke putuje po svijetu, a ono što je lijepo bilježi svojim fotoaparatom. Ime mu je Solus. Na jednom takvom putovanju on stiže u mali francuski grad i zastaje da se odmori. Probudivši se zatiče ondje prelijepu, ali slijepu djevojku Izabelu. I između njih se rađa ljubav na prvi pogled. Izabela živi s ocem i paziteljicom, kako je Matoš naziva, koja je čuva i uvijek je s njom. No ovaj put, Izabela se uspjela odšuljati iz dvora i tako je naišla na Solusa. Ona se zaljubljuje u njega i želi da on pođe s njom u dvor i da zajedno tamo žive, no on to ne prihvaća jer kaže da onda ne bi bio slobodan, a drugačije ne može živjeti. Izabela onda pristaje i da krene s njim na putovanja, besciljna lutanja svijetom, ali on joj ne želi takvu sudbinu. U to dolazi Izabelin otac i odvodi je natrag u dvor, a Solus nastavlja sa svojim putovanjem.
10.11.2009.

Pop Cira i Pop Sira

Stevan Sremac je u svom romanu prošao od anegdote o svadji I tuči dvojice popova,izbijenom I zamenjenom zubu pa do sudjenju kod vladike.Popovi Ćira I Spira su opisani kao likovi koji na sve gledaju optimistično,oni vole zivot I maksimalno uživaju u njemu,vode miran život,bez drama,potresa I nerviranja.Pisac navodi da su Ćiru u selu zvali ‘pop hala’ zbog proždrljivosti,a Spiru ‘pop kesa’ zbog pohlepe za novcem.Medjutim ja iskreno mislim da oni nisu loši ljudi vec kao I dosta nas neradnici,pisac im to zamera ali ni on ih ne opisuje kao loše vec kao dobre ljude.Oni su živeli u malom banatskom selu sa svojim ženama Persom I Sidom.Sida je imala ćerku Jucu.a Persa Melaniju.Družili su se dok u selo nije došao novi učitelj.Petar Petrović,tako se zvao,fin I ugladjen mladi gospodin.Njegova pojava izazvala je oduševljenje kod Spirine žene Side.Posle nedeljne mise svi su zajedno prošli kroz selo da ih svi vide pa su onda otisli na rucak.Pošto je pop Spira imao tu čast da prvi ugosti potencijalnog mladoženju kao slučajno su im u goste jednog dana došli pop Ćira I njegova žena Persa.Obe su hvalilesvoje ćerke ne bi li pridobile učiteljeve simpatije.Za to vreme dežurna seoska abronoša Gabrijela već je počela da širi tračeve po selu šta se dešava u kući.Koga ce učitelj odabrati?Koja će se bolje pokazati kao udavača?Juca,pop Spirina kći bas I nije volela tog učitelja.Njeno srce pripadalo je nekom drugom,tačnije Šaci,berberinskom pomoćniku.Svako veče je prolazio sokakom i svirao joj pod prozorom.Sida je bila strašno iznenadjena ponašanjem i odlukom svoje ćerke.Učitelj se ipak zaljubio u Melaniju,ona je znala oko Pere tako vešto i umiljato da se ponaša,da mu je bilo teško i dan bez nje,a i on se njoj svidjao i svako veče su se vidjali.Sida je bila veoma ljubomorna zbog toga i to je bio razlog da izbije rat izmedju gospodje Side i Perse.Od tada više nisu živele u slozi i ljubavi a džurna abronoša Gabrijela je odmah požurila da obavesti selo o ovim dogadjajima.Ogorčane i razočarane gospodje ispričale su svašta svojim muževima.Oni su se sastali da razgovaraju,ali je na kraju došlo do tuče.Pop Spira je fizički napao popa Čiru i polomio mu levi kutnjak.On nije bio zlopamtilo ali njegova žena Persa je želela osvetu po svaku cenu.Crkvenjak Arkadije je rešio da ih pošalje u Temišvat kod popa Oluje.Pop Oluja je pomogao pop Spiri da zamene zub i umesto njega stave veliki konjski.Kada se pop Ćira probudio,nije imao kud.Pomirio se sa svojim dugogodišnjim prijateljem.Njegova žena Persa bila je očajna.Posle ovog dogadjaja u obe popovske porodice bilo je svakodnevnog veselja.Pera je oženio Melakiju i postao djakon,a Šaca je oženio Jucu i postao berberin.Gospodja Persa i Sida nikako se nisu mirile sa sudbinom svojih čerki,a nisu se ni mirile izmedju sebe.Sve više je jaz izmedju ove dve popadije bio dublji.To prijateljstvo koje je jednom bilo prekinuto bise se nikada nije nastavilo.

Tema:prijateljstvo izmedju popa Spire i popa Ćire
Glavni likovi:Spira I Ćira
Sporedni likovi:Jula,Melanija,Persa,Sida,Gabrijela,Petar Petrović,Šaca,pop Oluja,Arkadije…
O likovima:
*Jula:Ona je uvek bila mirna I povučena,mala ,okrugla i zdrava kako pisac kaže~kao od brega odvaljena~.Umela je veoma dobro da kuva,volela je haljine otvorenih boja sa cvetovima.Rado je provodila vreme u bašti,zalivala i pevala i po svemu tome mogla bih da zaključim da je bila veoma romantična.
*Melanija:Bila je visoka,vitka i bleda u licu,uvek se žalila kako joj nešto nije dobro,nije umela da kuva,ali je zato znala da kritikuje jela.Gledala je samo svoje kaktuse i čitala romane.Bila je malo sanjalica i sentimntalna.
*Gabrijela:Gospodjica ili gospodja Gabrijela je uvek bila dobro obaveštna i znala do detalja sve sto se dogadjalo u selu.

Citati iz knjige~
~Teško svome bez svoga~
~~Nije blago ni srebro ni zlato več je blago sto je srcu drgo~
~Gde ima vatre,mora i dima biti~

Poruke~
~Drugarstvo je največe bogatstvo~
~Nije pamet u godinama već u glavi~
~Vez vere i poverenja nema prijateljstva,a bey pijateljstva je ko bey pola života~






Dodatak: 2 Sastava - Pop Cira i pop Spira

TEMA:Kako su se pop Cira i pop Spira posvadjali.

MESTO DOGADJAJA:Jedno selo kojem pisac nije otkrio ime.

MISLJENJE O KNJIZI:Mislim da j eknjiga veoma zanimljiva,uzbudljiva i pomalo smesna.

O PISCU:Stevan Sremac (1855-1906) Stevan Sremac rodjen je u Senti, u Backoj,1855. godine, gdje je proveo rano djetinjstvo. Posto je ostao bez roditelja, ujak Jovan Djordjevic dovodi ga u Beograd na dalje skolovanje. Stevan Sremac se opredjeljuje za studije istorije na Vejikoj skoli u Beogradu i za pripadnost Liberalnoj stranci. Svoj radni vijek proveo je kao profesor u gimnazijama u Nisu, Pirotu i Beogradu. Umro je 1906.goine u Sokobanji.
Poceo je da pise relativno kasno.U trideset i trecoj godini zivota, 1888. godine, poceo je da objavljuje prozne hronike o licnostima i dogadjajima iz srpske proslosti, koje ce se pojaviti kao knjiga 1903. godine pod naslovom "IZ KNIGA STAROSTAVNIH". To je bilo piscevo oduzivanje duga profesiji istoricara, ljubavi prema nacionalnoj prošlosti i snu o velikoj Srbiji. Realisticku prozu pocinje da pise tek posle dolaska u Beograd. Dugogodisnji zivot u Nisu bio je period stvaralacke inkubacije. Prvu realisticku pripovjetku objavio je 1893. godine pod naslovom "BOZICNA PECENICA",a potom slijede IVKOVA SLAVA(1895), VUKADIN(1903), LIMUNACIJA NA SELU(1896), POP CIRA I POP SPIRA(1898), jedan o najboljih humoristickih romana u nasoj knjizevnosti i ZONA ZAMFIROVA(1906) najbolje komponovano Sremcevo djelo.
Rodjen u Backoj , gdje je san o velikoj Srbiji bilo osnovno duhovno obiljezje, brzo je prisao Liberalnoj stranci koja se zanosila romanticnom prosloscu a u praksi bila potpora rezimu Obrenovica. To ce ga okrenuti protiv svega sto je novo i sto je doslo sa strane, iz Evrope. To ce ga okrenuti i protiv Svetozara Markovica i njegovih pristalica, pa ce do kraja zivota ostati okorjeli konzervativac- okrenut proslosti, protivnik svake promjene. Sremac je na strani gazda, birokratije, vlasti i vladara; on je protiv seoske sirotinje i slobooumnih ucitelja. U LUMINACIJI NA SELU i VUKADINU progovorio je Sremac liberal, ogorcen na politicke protivnike i netrpeljiv.
U Sremcevom djelu sukobljavaju se dvije strane njegove licnosti: Sremac gradjanin i politicar i Sremac pisac. Kao gradjanin, Sremac je na strani starog, patrijarhalnog i starovremenskog u ljudima i zivotu, na strani onoga sto polako cili i nestaje. Njegov zivot u palanci je zivot u ambijentu koji voli, koji mu "lezi". Kao politicar je na strani konzervativnih ideja, na strani onih koji imaju i vladaju. Sremac pisac nadvladava Sremca političara i tada nastaju pripovjetke i romani trajne umjetnicke vrijednosti.
Stevan Sremac je rasni realista. Obdaren sposobnostima posmatranja i zapazanja pronicanja u sustinu pojava i dogadjanja- Sremac je uvijek polazio od stvarnih cinjenica i podataka, od onoga sto je vidio, provjerio i zabiljezio.

NAJLEPSI OPIS:Avlija prostrana,otegla se duz čitavih njiva da jedva možeš doviknuti onoga s drugog kraja avlije.A u avliji svacega;jedno bogatstvo zavisti.Tu su supe,ambari,golubunjaci,tri kamare slame,kamara ganjeva i saturika od kojih se dobijala dobra zeravica za stogl kojim se peglale frajla-Juline bele suknjice sa slingerajem,i gomila orezane loze spremljene z apecenje jaganjaca kojima je pocesce pop Spira omastio brk.Tu je,dalje u avliji bio buinar sa divnom hladnom vodom u kojoj je pop Spira hladio vino i lubenice.Uz bunar je stajao nov valov oko njga se neprestano gurkalo i dzakala zivina,a narocito patke i pacici,a onaj stari vec olupani valov bio je privezan za donji kraj djerma da se lakse vuce ogroman kabao iz bunara.



NAJZANIMLJIVIJI DOGADJAJ:
Pop Cira i pop Spira su stigli u Temisvar kod Spirinog veoma dobrog prijatelja,koji ce mu pomoci da ukrade zub od popa Cire koji ga cuva kao oci u glavi.
Uvece su popovi poceli da piju a domacin je najvise dolivao pop Ciri,kako bi se ovaj opio i cvrsto spavao.Pop Ciri se prispavalo i onda su svi otisli u svoje sobe,domacin i pop Spira su cekali da Cira zaspi i onda je domacin usao u Cirinu sobu i trazio zub u jakni ali ga nije nasao,pa je otisao kod Spire u sobu da ga pita da li mozda zna gde bi Cira mogao da sakrije zub,Spira mu je rekao da je sigurno ispod jastuka,domacin je tamo i nasao zub,uzeo ga je,i zamenio ga sa konjskim zubom.
Kada su ujutro krenuli dalje na put Spira je bio veoma veseo.
Kada su stigli pred ekselenciju pop Cira je izvadio maramicu sa zubom i predao ga ekselenciji,oni su poceli da se smeju i pitali su ga da li je siguran da je ovo njegov zub,i on je tvrdio da jeste,sve dok mu ekselencija nije pokazala da je to zub dosta veci od covekovog to jest da je to konjski zub.
Pop Spira se isto cudio,a pop Cira je znao da je to Spirino maslo,i da mu je on ukrao njegov pravi zub.Ekselencija je ova dva popa naterala da se rukuju i poljube,iako to nisu zeleli,oni su se poljubili,i tad su se njih dvojica pomirili,ali nikad vise nece biti prijatelji kao nekad pre.

IME PISCA:Stevan Sremac

IME DELA:Pop Cira i pop Spira

GLAVNI LIKOVI:pop Cira,pop Spira,Jula,Melanija,Persa,Sida,Saca i Pera

SPOREDNI LIKOVI:frau-Gabrijela,tetka Makra,ča-Nića,...
12.09.2009.

Dobrisa Cesaric - Pjesme

O PISCU:

Književnik Dobriša Cesarić rodio se 10.1.1902 u Slavonskoj Požegi, a umro 18.12.1980. godine u Zagrebu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisao je lirske pjesme i pjesme u prozi. Napisao je zbirke pjesama: Lirika, Osvjetljeni put, Goli časovi, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Knjiga prepjeva, Proljeće koje nije moje, Izabrane pjesme, Slap, Voćka poslije kiše i Pjesme. Dobriša Cesarić je jedan od najvećih naših pjesnika.

 

 

SLAP

 

Teče i teče, teče jedan slap;

Što u njem žnači moja mala kap?

 

Gle, jedna duga u vodi se stvara,

I sja i dršće u hiljadu šara.

 

Taj san u slapda bi mogo sjati,

I moja kaplja pomaže ga tkati.

 

 

DOJAM O PJESMI:

Lirika Dobriše Cesarić je jednostavna, čista i jasna, snažna, duboko misona i ljudski topla. Iz nje sja vječita svjetlost i nada u ljudsku dobrotu. Cesarićeva je poezija duboko osjećajna i humana, govori čovjeku i o čovjeku, a Cesarićevi dožljivaji prirode su čisti i snažni. Pjesnički izraz je bogato izražajan i prirodan. Pjesnik ima osjećaja za socijalne teme, biejdu i nepravdu. Zaokupljen je pitanjem smisla života, vezom čovjeka i prirode. S malo riječi pjesnik oživljuje slike iz prirode i grada ili izražava najdublja osjećanja.

 

 

 

SADRŽAJNA ANALIZA:

        Pjesnik je uzeo motiv slapa da dočara trajanje života, postavi pitanje što u njem znači pojedini čovjek i pokuša na njega odgovoriti.

Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno značenje – slap predstavlja život, čovječanstvo, zajednicu, a kap pojedinca.

 

STILSKA I STRUKTURALNA ANALIZA:

        Pjesnik se služi akustičkom slikom i ritmom riječi “Teče i teče, teče jedan slap” da izreče misao kako život traje i traje (ponavljanje glagola “teče”).

        Vizualna slika “Gle, jedna duga u vodi se stvara, I sja i dršće u hiljadu šara” kazuje nam da kao što kapi u slapu zajedno stvaraju igru svjetla i boja, tako i pojedinci doprinose svojim djelima boljem i ljepšem životu.

        Pjesnik postavlja pitanje “Što u njem znači moja mala kap?” – Što znači jedan čovjek?

        Epitet uz imenicu kap (“moja mala kap”) kazuje da jedan čovjek sam za sebe ne znači puno.

        I daje odgovor “Taj san u slapu da bi mogo sjati I moja kaplja ga pomaže tkati.” – Svaki pojedinac daje neki svoj doprinos zajednici.

        Pjesma se sastoji od 3 kitice. Kitice imaju po 2 strofe sa 1o slogova. Rima pjesme je parna. Pomoću običnih, jednostavnih riječi pjesnik postiže skald, ljepotu i misaonost pjesme.

TIHO, O TIHO GOVORI  MI JESEN

 

Tiho, o tiho govori mi jesen:

Šuštanjem lišća i šapatom kiše.

Al zima srcu govori još tiše.

I kada snježi, spušta se tama,

U pahuljama tišina je sama.

 

 

DOJAM O PJESMI:

Pjesma je nježna i osjećajna, pomalo sjetna, ali ne i tužna, iako pjeva o jeseni i zimi. Bez puno pjesničkih ukrasa, s pjesmom od samo pet stihova, pjesnik postiže pravi jesensko – zimski ugođaj.

 

SADRŽAJNA ANALIZA: Ovo je pjesma tišine, smirenja i jesenskog – zimskog

                      ugođaja.
20.05.2009.

Druzba Sinjeg Galeba

Wrijeme radnje : Ljeto, proljece i zima

Mjesto radnje : Ribarsko selo

Fabula : Pisac pocinje pricu o Iwinom ocu, koji je predlozio ljudima na ostrwu da uloze nowac da bi kupili dobar brod i pristali su. Iwin otac je ptisao u Italiju da bi kupio jako lijep brod, ali krijumcari su ga pozwali na pratiju karata,znajuci da je to njegowa slabost . On je pristao i izgubio swe. Kada se wratio na ostrwo rekao je da je swe izgubio i oni su ga prognali s ostrwa.Nakon kratkog wremena Iwina majka je od tuge za muzem umrla.Tako da je Iwo ostao sam ziwjeti. Nije se bojao ni bure ni munje ni wjetra niti icega drugog . Otac mu je ostawio mali brodic. Sa swojom druzinom je postao mornar.I od malog obicnog camca dobili su weliki lijepi brod.Iwo je sa swojom ekipom prosao razne awanture: sawladali krijumcare,  oluje , munje, nemirno more i na kraju dosli ziwi i zdrawi na otok swojim prorodicama sa koga su pobjegli da bi postali mornari .

Tema : Djecaci uspijewaju pstwariti ono sto njihowi ocewi nisu

Ideja: Swe se wraca swe se placa

Glawni lik : To je Iwo . Rastao je kao diwlja loza ( kako pisac kaze ) . Od majke je naslijedio lijepu izrazito bakarnu boju lica , swijetle i sjajne oci.Bujna i crna kosa sama se od sebe zabaciwalaa unazad i bez ceslja dobro stajala . Wolio je da se smije i kad bi razwukao osmijeh bijelili bi mu se lijepi zubi koje je naslijedio od majke koja ga je rano napustila. Rastao je u samoci odwazan i hrabar . Ziwo je u swojoj napola srusenoj kuci kako je znao i umio . Ribario bi uz obalu i kada je bilo trawe pustao owce na ispasu .Ljeti se hranio smokwama,breskwama i grozdjem.Zimi bi se naslo ponesto nesebicnih ljudi koji bi mu dali neko staro odijelo.A kad bi oluja bjesnila imraz probijao do kostiju pod krow bi ga uzimao stari Just .  Kada je Iwo malo odrastao pretworio se u ozbiljnog mladica smrknutog pogleda koga su se njegowi wrsnjaci pomalo bojali . Zaborawio je swe njezne rijeci koje majke gowore djeci i ocew brizni pogled.Nije se bojao ni bure ni icega drugog.Nije imao nikoga da se priwije uz njega u tim trenutcima . Priroda mu je bila kao otworena kjiga .

Sporedni likowi : Milewa je godinu dana mladja od Iwe . Imala je smedju kosu i wedro lice . Uwijek je nasmijesena i wesela . Prema swoj djeci je pazliwa i srdacna . Kad widi obori pogled i uklanja mu se s puta . Ni ona sama nije znala zasto se bojala .

Just je bio plemenit i nije nikoga mrzio . Bio je jako mudar i Iwu bi pazio i zwao ga da bude kod njega dok ne prodje ostra zima i bura .

Peter, Zure , Mihael , Franjo i Pero su pomogli da Iwo uredi swog '' GALEBA'' , koji mu je otac ostawio . Ispocetka bili su zawisni zato sto je Iwo imao brod a oni nisu . Milewa ih je podjestila sta je Iwo swe uradio za njih i da ih dolje ceka da opreme brod i da naprawe swoju druzinu . I djecaci su bili swjsni da su pogrijesili i otisli da pomognu wlasniku'' Galeba'' oko camca . Sporedni likowi su bili dobri Ante, oficir i swjetionicar. Oni su swi pomagali djecacima u newolji , =)

18.05.2009.

Djetinjstvo pod Vrtaljicom

Prica : Bijeli djecak

 

Vrijeme radnje : Prije petnaest godina

Mjesto radnje : Igraliste,kuca,livada

Tema : Djecak koji se rodio sa neizljecivom bolescu

Ideja : Ne treba suditi covjeku po izgledu , vec po onom sto nosi u sebi

Fabula : Pisac pocinje pricu , prije petnaest godina  rodio se djecak sa neizljecivom bolescu . Saw bijel kao krpa . Swi su ga zadirkiwali i bjezali od njega,a on se powlacio i trcao kuci,placuci u majcinom krilu.Ali kad' su se tek nawikli na njega on je napustio swijt .

Glawni lik : Glawni lik po ienu Bego . Odrasli su se slozili sa tim imenom iako im je to bilo malo neobicno ime za dijete . On je bio bio bijel , po citawom tijelu kao papir,kao proculan,krpa,snijeg,sir. Djecak je rastao ,igrao se , radowao se swemu cemu bi se i druga djeca radowala . Kada bi se pojawio na igralistu swi bi mu se sklanjali s puta i gledali ga kao duha.A mali Bego to bi primjeciwao i onda bi dugo plakao u majcinom krilu . Mali je postao ledeni elemenat bola,twrdi kamen tisine i bijela swjetlost osude .

Sporedni likowi : Sporedni likowi su lijecnici,majka i ostala djeca. Majka je bila kao i swaka druga , brizna i zabrinuta za sudbinu swog djeteta.I njoj je bilo tesko isto koliko i Begi .Suosjecala se s njim i znala je kako mu je . Druga djeca bi zadirkiwala djecaka i izdwajala bi ga iz drustwa .

16.05.2009.

Veliki Talas - Perl Bak

Wrijeme radnje : Prije stotinu godina

Mjesto radnje : Japan, obala , farma ,polje , dworac

Fabula : Prije 1'' godina u Japanu ziwio je jedan djecak po imenu Kino.Imao je swog dobrog druga Džija .Bili su nerazdwojni.Ziwjeli su pored okean,pa su se bojali da ne bi doslo wrijeme za weliki cunami.Od toga su strahowali.Kako i ostali ljudi.To se jedno moralo desiti, i desilo se.Okean se uzburkao i pomeo swe kuce na obali,kao i ljude.Kuce na brdima su ostale citawe,kao npr.Kinowa . Ali Džijowa nije ostala na mjestu kao ni njegowa porodica.Kinowa porodica je uswojila Džija. Kada su swi odrasli , Džijo se ozenio Kinowom sestrom Setsu.

Ideja : Uziwaj u ziwotu , ne boj se smrti

Tema : Džijow i Kinow ziwot pored okeana.

Sporedne licnosti : To su Kinow otac,majka,njegowa sestra Setsu i bogati gospodin.Kinow otac je bio snazan.zilaw cowjek,a tezak i naporan rad mu je zategao misice na rukama i nogama.Ruke su mu uwijek bile hrapawe,ali uwijek ciste.Na nogama je uwijek imao slamnate sandale.Majka je bila brizna i dobra.Setsu( Kinowa sestra) je bila nestasna i radoznala djewojcica sa smedjim ocima .

Glawna licnost: Glawne licnosti su Kino I Dzijo . Bili su nerazdwojni i prawi prijatelji..Swe su djelili i radili zajedno.Kino je bio malo nizi od Dzija,ali duguljast.Dzijo je bio wrlo lijep.Wisok za swoje godine,a njegowo tijelo snazno.Lice pametno i bistro.


Stariji postovi

<< 04/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930


MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
41623

Powered by Blogger.ba